Četiri vrste posta po Sv. Hildegardi

Hildegarda je imala vrlo izraženu moć zapažanja a bila je obdarena i darom vizionarskog gledanja u kojem je dobivala spoznaje o ljekovitom djelovanju određenih biljaka

Autor: Darko Pavičić
event 04.11.2024.

Sv. Hildegarda iz Bingena, crkvena naučiteljica koja je živjela prije 850 godina i koja je poznata po svojim vizijama za ljekovite pripravke, jako je držala do posta i naglašavala njegovu važnost kako u duhovnom životu, tako i njegove prednosti za zdravlje i opću dobrobit organizma.

Post je prije svega cjelovito i univerzalno ljekovito sredstvo. On pozitivno utječe na tijelo, duh i dušu. Sv. Hildegarda, benediktinka iz Bingena bila je stručnjak u području posta. Dala je prijedloge za četiri vrste posta, kako bi svatko odabrao onaj oblik koji njemu najviše odgovara – kaže prof. Višnja Bartolović, prevoditeljica knjige „Sv. Hildegarda i hrana kao lijek“, koja je izašla u nakladi Verbuma iz Splita.
Prof. Bartolović veli kako je u Hildegardino vrijeme je bilo oko 150 obveznih dana posta u godini, a nepridržavanje je bilo strogo kažnjavano. Tako je post bio sastavni dio ondašnjih prehrambenih navika i sv. Hildegarda je mogla kod sebe i svojih bližnjih prikupljati brojna iskustva o tome kako post djeluje ne samo na zdrave, nego i na bolesne. Tada se naime medicinska skrb za stanovništvo provodila gotovo isključivo u samostanima.

Hildegarda je imala vrlo izraženu moć zapažanja a bila je obdarena i darom vizionarskog gledanja u kojem je dobivala spoznaje o ljekovitom djelovanju određenih biljaka. Ovaj dar je 1148. papa Eugen III. priznao kao autentičan pa je Hildegarda od tog trenutka postala službeno priznata proročica. Razvila je vlastitu „Hildegardinu medicinu“ zbog koje je već tijekom života postala poznata a koju je – na sreću – zapisala u brojnim knjigama, tako da i mi možemo crpiti iz tog blaga i iskustva, među kojima se ističe i post – objašnjava prof. Bartolović, dodajući kako se kod sv. Hildegarde u ljekovita sredstva ubrajaju prehrana, ljekovito bilje, detoksikacija i duhovna higijena.

Prehrana služi održavanju zdravlja i sprječavanju bolesti. Ljekovito bilje se svakodnevno primjenjuje u vidu čajeva, začina, krema i tinktura. Detoksikacija, između ostalog, obuhvaća čišćenje probavnog trakta, post i znojenje putem saune kako bi se iz tijela izlučili štetni sastojci i liječile bolesti.
Duhovna higijena se odnosi na „čišćenje“ čovjekovih misli, emocija i karakternih osobina i sklonosti. „Ljekovita sredstva“ u ovom području su ljubav, nada, radost, molitva, duhovna glazba i meditacija. Hildegarda je naime već rano spoznala da čovjek može potpuno ozdraviti samo ako njeguje i hrani sve tri razine svojeg bića: svoje tijelo, duh i dušu – kaže ona, dodajući kako je kroz svoja brojna iskustva s postom Hildegarda došla do spoznaje da post snažno čisti i izbacuje toksine iz tijela – i to na svim razinama. Kure posta su cjelovita i univerzalna ljekovita sredstva za tijelo, duh i dušu, koji čovjeku pomažu nadvladati probleme, brige, konflikte, bolesti i poroke.

Postom se tako tijelo oslobađa ne samo toksina i metaboličkog otpada, već i suvišnih kilograma, jer kod svih vrsta posta ono mora posegnuti za rezervama masnoća, u kojima je pohranjeno puno energije. Na ovaj način detoksikacija postaje još intenzivnija. Također, čovjekov imunitet jača uslijed posta te u ovisnosti o načinu i trajanju posta može doći do ozdravljenja mnogih bolesti. Suvremena istraživanja pokazuju da već jedan dan posta tjedno bitno smanjuje podložnost bolestima i trajno smanjuje tjelesnu težinu.

Post čini i čovjekov duh bistrim!

Čovjekov duh putem posta postaje bistar i pozoran. Duhovni post zapravo čisti čovjekov um od duhovnog smeća, odnosno negativnih vijesti iz medija, ogovaranja i prije svega negativnih stavova koji čovjeka ograničavaju i škode mu. To ujedno jača čovjekovu percepciju te misli postaju fokusirane na ciljeve. Čovjek lakše provodi svoje planove, a novi pogled na stvari omogućuje pronalaženje rješenja za probleme koji su se činili nerješivima. Lakše se i samosvjesnije donose odluke, što oslobađa neslućeno mnogo energije i daje nove poticaje – objašnjava prof. Višnja Bartolović, dodajući kako tijekom posta čovjekova duša može ponovno u svijest dozvati ono što je potisnuto u podsvijest. Strahovi, brige i traumatična iskustva se mogu razriješiti, što se može dogoditi i putem intenzivnih snova. Pritom snovi predstavljaju već jedan oblik razrješavanja.

Mogu se riješiti i duboko ukorijenjene blokade, primjerice i putem naočigled bezrazložnog i intenzivnog plača. Plač je naime za dušu jedan vrlo važan način čišćenja. Nakon njega opet možemo prepoznati i uvidjeti ono što je za nas bitno i važno. A to može biti prilika za osobni razvoj a ponekad i za potpuno novi iskorak – objašnjava ona.

Prema sv. Hildegardi postoje četiri vrste posta. Naime, ona je spoznala da je svaki čovjek jedinstven u svojoj tjelesnoj dimenziji, karakteru, svojim slabim i jakim stranama i cijeloj osobnosti te iz tog razloga nije za svakog čovjeka sve jednako blagotvorno.
Stoga Hildegarda predlaže četiri različite vrste posta: post na bazi pira, voća i povrća, zatim post u svrhu mršavljenja na bazi pira, post o pirovom kruhu te strogi Hildegardin post, odnosno post bez krute hrane.

Post na bazi pira, voća i povrća

Za Hildegardu je pir najvažnija i najljekovitija prehrambena namirnica. Moguće ga je preraditi u brašno, kruh, tjesteninu, pahuljice, kašu, juhu – pa čak i pirovu kavu. U odnosu na druge žitarice, pir je bogatiji bjelančevinama i vitaminima i ima veći sadržaj minerala od primjerice pšenice.
Hildegarda je gotovo svakom jelu dodavala ljekovito bilje i začine da bi se pospješilo zdravlje. Njeni omiljeni začini su bili galgant, cejlonski cimet, zubovac, majčina dušica, muškatni oraščić i divlji pelin.
Kad god je to moguće, trebali biste jela oplemeniti začinima. Galgant i cejlonski cimet griju tijelo. Zubovac pomaže da se iz tijela izluče toksini, majčina dušice pomaže čišćenju kože, muškatni oraščić popravlja raspoloženje a divlji pelin daje dobru probavu.

Pri postu na bazi pira, voća i povrća namirnice od pira, poput pirovog kruha i pahuljica čine temelj prehrane. Ne jedu se meso i masnoće životinjskog porijekla. To je ujedno i najlakši oblik posta te ga mogu primijeniti svi, teoretski i bez vremenskog ograničenja. No vrlo je važno – kao i kod svakog drugog posta – puno se kretati na svježem zraku, svakodnevno odspavati maksimalno 20 minuta oko podne te svjesno i s ljubavlju obavljati potrebne poslove.

Možete započeti svoj post na bazi pira, voća i povrća na sljedeći način. Za doručak započnite dan s pirovim pahuljicama. Skuhajte u tu svrhu 3 jušne žlice pirovih pahuljica, 2 žlice pirove cjelovite krupice (griza) te jabuku narezanu na kriške u 150 ml vode. Možete upotrijebiti i habermus koji osobito povoljno djeluje na peristaltiku crijeva. Jabuku možete i naribati te ju pomiješati u kuhanu pirovu kašu. Začinite ovo jelo sa cejlonskim cimetom, galgantom i zubovcem. Alternativno možete za doručak pojesti 1-2 kriške pirovog kruha s marmeladom od dunje ili crvenog ribiza (bez maslaca) – preporučuje prof. Bartolović.

Za ručak se može pripremiti rižoto od pirove riže. Začinite kuhanu pirovu rižu s prstohvatom galganta, zubovca, majčine dušice i piskavice, ili pripremite pirovu rižu kao što se inače priprema rižoto. Možete pojesti i meko kuhano pirovo zrnje s povrćem i salatom, ili popečke od pira i povrća sa salatom. Vašoj mašti se ne stavljaju granice, no najvažnije je da pripremite nešto od pira i povrća te ne jedete meso i masnoću životinjskog porijekla – kaže ona i za večeru također preporuča pir.

Predlažemo da pojedete juhu od pirove krupice. U tu svrhu trebate prepržiti 1-2 žlice pirove krupice u tavi bez dodatka ikakve masnoće, zatim dodati 500 ml vode i odmah dobro promiješati da se ne stvore grudice. Začiniti s prstohvatom soli, galganta, zubovca i majčine dušice. Nakon toga ostavite da juha lagano kuha 10 minuta. Na kraju u juhu dodajte svježe nasjeckano začinsko bilje po želji – kaže prof. Bartolović, dodajući kako se može pripremiti i juha od bundeve ili nekog drugog povrća, važno je izostaviti meso i masnoće životinjskog porijekla.

Druga vrsta posta, onaj na bazi pira u svrhu mršavljenja, tretira se također kao blagi način posta, koji se može primjenjivati duže razdoblje, čak do šest mjeseci.

Ovaj je post vrlo koristan kod povišenog krvnog tlaka, bolesti metabolizma, pretilosti i prekomjerne težine. Kod ove vrste posta se svaki drugi dan jede 3 puta dnevno pirov kruh (najbolje integralni) i to onoliko koliko je potrebno da se pojavi osjećaj sitosti. Ponekad se pirov kruh može zamijeniti obrokom zelene salate s pirovim zrnjem. Uzeti 1 porciju zelene salate, u nju dodati 3 žlice meko kuhanog pirovog zrnja te preliti preljevom od 1-2 žličice suncokretovog ulja, 2 žličice vinskog octa te prstohvatom soli i galganta – preporučuje prof. Bartolović, naglašavajući kako je vrlo važno svaki zalogaj dobro sažvakati.

Uz obroke se pije čaj od komorača. Svaki drugi dan (naizmjence) se jede uobičajena prehrana po Hildegardi, a to znači mnogo voća i povrća, pir u bilo kojem obliku, malo ribe, malo mesa (svinjetina se ne jede), ne jede se šećer (dozvoljeno je samo malo meda za zaslađivanje) i ne konzumira se alkohol.

Post za mršavljenje možete provoditi na sljedeći način: prvi dan – normalna prehrana prema Hildegardinim uputama. Drugi dan, dan kad se posti, za tri obroka pojesti samo onoliko pirovog kruha koliko je potrebno da se pojavi osjećaj sitosti. Uz to se pije čaj od komorača, pirova kava ili biljni čaj – kaže prof. Bartolović i dodaje kako je zanimljivo da kod posta o pirovu kruhu ne dolazi do gladi, a kruh ima potpuno novi i intenzivni okus, kao da su se i okusni pupoljci pročistili.

S obzirom na to da se u te dane u tijelo uopće ne unose masnoće, ono je prisiljeno posegnuti za rezervama masti, pa se one s vremenom smanjuju i tijelo se trajno oslobađa suvišnih kilograma.
Ako konzumiranje pirovog kruha svaki drugi dan ipak dosadi, smijete dakako unijeti poneku promjenu u vidu drugih obroka od pira, kao npr. od pirovih pahuljica, meko kuhanog pirovog zrnja s povrćem i juhu od pirove krupice. Važno je da je na dan posta u prvom planu pir za svaki obrok, a možete uz to uzeti malo pirjanog povrća ili voća bez dodatka masnoća. Barem povremeno, a osobito na početku svakako su preporučljivi dani kada ćemo jesti samo pirov kruh – objašnjava.

Treća vrsta Hildegardina posta post je o pirovom kruhu. Pritom se tri puta dnevno konzumira pirov kruh koji je star dva dana, najbolje vlastite izrade. Uz to se pije puno biljnog čaja. I u ovom slučaju se pojede samo onoliko kruha koliko je potrebno da dođe do osjećaja sitosti. Ovaj oblik posta se može provoditi više tjedana. Dva dana prije početka posta prehrana treba biti s vrlo malo masnoće, bez mesa i tvrdih sireva.

Četvrta vrsta posta strogi je Hildegardin post, pri kojem se maksimalno 8-10 dana ne jede kruta hrana. Umjesto toga se pije puno tekućine u obliku biljnih čajeva, bistre juhe (eventualno i juha s usitnjenim povrćem) te svježe iscijeđeni sokovi voća i povrća. Količina tekućine koju treba popiti određuje se prema tjelesnoj težini: po kilogramu tjelesne težine treba popiti najmanje 35 ml tekućine. Kod 70 kg je to otprilike 2,5 l tekućine dnevno.

Započnite ovaj post s dva dana smanjenog unosa hrane, odnosno kao pripremu za strogi post nemojte dva dana prije konzumirati kavu, alkohol, šećer, masnoće, meso i nikotin. Ova preporuka vrijedi i za ostale vrste posta, a osobito kod ovog najstrožeg oblika posta. Treći dan započinje strogi post. Za doručak je najbolje popiti čaj od komorača, kojeg treba piti u malim gutljajima. Za ručak se konzumira bistra juha ili juha od usitnjenog povrća bez masnoća, a za večeru se pije čaj od komorača u koji smo pomiješali sok od jabuke, grožđa ili crvenog ribiza – objašnjava prof. Bartolović, naglašavajući kako ovaj post treba završiti postupno, osobito ako je post trajao duže od tjedan dana. Odnosno, kao što su bila potrebna dva dana pripreme za početak posta, treba planirati i dva dana za završetak posta.

Tako predzadnji dan nakon strogog posta za doručak treba pojesti pirjano voće, npr. dunju ili jabuku. Za ručak se može pojesti juha od povrća i pira s kriškom pirovog kruha ili pirjano povrće bez dodatka masnoće, a za večeru juha od pirove krupice te popiti čaj od komorača. Posljednjeg dana nakon strogog posta za doručak se može pojesti kaša od pira (habermus) s pirjanim voćem, za ručak lagani obrok od povrća a za večeru kriška kruha sa svježim sirom. Treći dan se polako prelazi na normalnu prehranu, pri čemu vrijedi pravilo: „Manje je više a jednostavnije je bolje“ – kaže prof. Bartolović, dodajući kako općenito kod svih vrsta posta treba pripremiti i završiti post na opisani način, odnosno početak i kraj posta trebaju biti postupni. Odnosno, potrebno je tijelo postupno navikavati na promjenu.

Ako postimo samo jednom tjedno o piru, to već predstavlja blagodat za organizam. Na taj se način možete postupno upoznati s raznolikošću prehrane na bazi pira, a povrh toga omogućujete svom tijelu da se očisti i kreće na svježem zraku. Svojem umu možete pomoći da dođe u ravnotežu tako što ćete na dan posta svjesno isključiti televizor, radio i sve druge medije te svoju komunikaciju ograničiti na razgovore s drugim prisutnim osobama. Samo jedan dan u tjednu bez društvenih mreža i poruka. Jedan sat čitanja, sviranja nekog instrumenta i sl. umjesto gledanja televizije također je izvrsna i pozitivna promjena za Vaš duh. Svojoj duši taj dan priuštite da slijedi svoje snove, tako što ćete na primjer navečer uživati u ugodnoj kupki. Rezervirajte svoj slobodni dan u tjednu za svoju tjelesnu, duhovnu i duševnu dobrobit! – preporučuje prof. Višnja Bartolović post po uputama i recepturi sv. Hildegarde iz Bingena.

Pročitaj više

Centar Ignacije predstavio je novu manifestaciju Adventsko bdijenje četiri subote koja donosi duhovnu dimenziju u bogati program zagrebačkog Adventa. Ova manifestacija prilika je za duhovnu pripremu za Božić, a održavat će se svake subote tijekom došašća, od 30. studenog s početkom u 20 sati u kapeli Ranjenog Isusa na Trgu bana Jelačića. Adventska bdijenja animirat…

Sv. Katarina Labouré rodila se u seoskoj obitelji u Fain-lès-Moutiers (Zlatna obala) u Francuskoj 2. svibnja 1806. i dobila krsno ime Zoé. Nikada nije primila formalno obrazovanje. Majka joj je umrla kad je imala osam godina pa je na nju – kada joj se starija sestra odlučila za redovnički život – pala velika odgovornost: odgajati…

Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica priprema nekoliko izložbi u Hrvatskoj, a ujedno pet radova njihovih članova putuje na svjetsku izložbu u Vatikan. Donosimo program i raspored izložbi: 29.11.24. u 18.00 sati otvorenje izložbe u Muzeju grada Zagreba, (Opatička 20) 1.12.2024. u 18.00 sati otvorenje u stoljetnoj drvenoj kući u općini Bistra nedaleko Zagreba, (J. Novosela…