Prigodom blagdana Svih Svetih objavljujemo tekst fra Zvjezdana Linić, jednog od naših najpopularnijih i najpoznatijih franjevaca koji je preminuo 2013. godine
Blagdan Svih svetih nije prigoda samo za odlazak na groblja preminulih dragih i bliskih osoba, nego i prilika za molitvu za njihove duše. Među kojima je, zacijelo, najsnažnija ona za potpuni oprost. Naime, u razdoblju od 1. do 8. studenog Crkva daje mogućnost potpunog oprosta „koji se može namijeniti jedino za duše u čistilištu“. Na…
U čemu je razlika između hodočasnika i turista? Turist dolazi u neko mjesto bez ikakvih vjerskih motiva, a može biti i nevjernik. Hodočasnik, pak, dolazi iz religioznih razloga i uvijek s nekom vjerskom nakanom.
Mnogo je bilo Gospinih ukazanja tijekom povijesti i sežu čak u prva kršćanska vremena. U dvije tisuće godina bilo ih je po mišljenju dominikanca o. Ghizzradija oko tisuću u cijelome svijetu
Predstavljamo vam jedan neobičan red u Crkvi koji ima dugu i burnu prošlost. Mnogo dobra je učinio. I danas to čini, pa i ovdje u Međugorju!
Prva službena kanonizacija dogodila se 993. godine, za vrijeme pape Ivana XV., a prvi kanonizirani svetac bio je sv. Ulrik.
Najznačajniji fenomen srednjovjekovne religioznosti je hodočašćenje. Gotovo je svatko u ranom i kasnom srednjem vijeku, barem jednom godišnje, ovisno o staležu, imovnom stanju i pobožnosti, hodočastio u neko udaljeno ili bliže svetište
Kako je nastao običaj darivanja početkom prosinca i zašto se pokloni ostavljaju baš u čizmicama i čarapama?
Prema legendi, Lovro je zatražio tri dana kako bi skupio crkveno blago. Međutim, umjesto da preda zlato i srebro, Lovro je pred cara doveo siromašne, bolesne i nemoćne, rekavši: “Ovo je blago Crkve”
Kruh se jeo uz svaki obrok, s tim da su obični ljudi pripremali kruh od ječmenog brašna, a oni imućniji od pšeničnog. Ječmeni kruh bio je tvrd, sladunjav
Pretplatite se na naš newsletter
Pascale je cijeloga života bila vjernica, pa je u tome duhu doživjela i svoju bolest te je zajedno s cijelom obitelji molila za svoje ozdravljenje
Kako je to izgledalo sa znanstvene strane opisao je dr. Gonçalo de Almeida Garrett, profesor prirodnih znanosti sa Sveučilišta Coimbra, koji je bio tada ondje, a njegovo svjedočanstvo prenio je njegov sin dr. José Almeida Garrett
Najnovije
Katolička mističarka i vidjelica Marija Valtorta u svojoj knjizi “Evanđelje kako mi je bilo objavljeno” opisala je svoju viziju uskrsnuća Isusa Krista.
Jedna od najvidljivijih osobina kardinala Franje Kuharića bila je jednostavnost i skromnost. Premda je, kao zagrebački nadbiskup, imao golemi ugled i utjecaj kako u Crkvi tako i u javnosti, on je bio oličenje evanđeoske poniznosti.
U Marijinu svetištu u Molvama ove se nedjelje organizira dobrotvorni koncert za Oazu Bezgrešne „Bezgrešnoj u čast“. Naime, u svetištu u Molvama gradi se četvrti u svijetu grad Bezgrešne, po uzoru na „Grad Bezgrešne“ (Niepokalanów), koji je u Poljskoj izgradio sv. Maksimilijan Kolbe. Kolbeov san bio je ,,Osvojiti cijeli svijet za Krista po Bezgrešnoj”. Odvažan,…
Jedan od opipljivih dokaza Kristova uskrsnuća je pokrov u koji je bilo zamotano njegovo tijelo nakon uskrsnuća, poznatije kao “Torinsko platno”, a koje je predmet višegodišnjeg znanstvenog pročavanja.
Za beatifikaciju oca Šarbela Sveta kongregacija obreda odabrala je dva trenutna, potpuna, trajna i prirodno neobjašnjiva ozdravljenja, ono sestre Marije Abel Kamari te ono Iskandara Obeida i proglasila ih čudotvornima
Vladika Stipić kaže kako sv. Šarbel može biti poticaj za razumijevanje duhovnosti, osobito one koja je karakteristična za istočne Crkve
Moći jednog od najpopularnijih svetaca današnjice, sv. Šarbela Makhlufa iz Libanona, stižu ove nedjelje u Križevce. Sv. Šarbel poznat je po gotovo 30.000 registriranih čudesnih izlječenja. Ona su se osobito događala nakon njegove smrti, koja je zanimljiva i po tome što je iz svečeva groba mjesec i pol dana isijavalo svjetlo, a nakon toga odande…
Neposredan učinak fenomena povezanih s Međugorjem bio je veliki i rastući broj štovatelja u cijelome svijetu i brojnih osoba koje onamo hodočaste iz najrazličitijih krajeva.
Prva faza obnove katedrale započela je 2022. i vodi se kao “Program mjera zaštite katedrale Uznesenja BDM”. “Zašto mjera zaštite? Da se uklone dijelovi koji su se slomili. Neki su pali, kao dio južnoga tornja ili neki dekorativni elementi kamene plastike.
Običaj Crkve je da spomendane svetaca stavlja na dan njihove smrti, ali u tri izuzetna slučaja, slavi se rođenje